Najveća opasnost za naš imunosni sustav je tzv. kisela hrana, no to ne znači da ona mora biti potpuno eliminirana iz naše prehrane. Za ravnotežu našeg tijela potrebne su i kisele namirnice, no ne bilo koje i ne u svakoj kombinaciji

Već  25-postotna redukcija unosa proteina kakve, primjerice, nalazimo u ribi, orašastim plodovima i zelenom lisnatom povrću, može poprilično ugroziti imunosni sustav, kažu istraživanja.

Šećeri, za kojima većina nas rado poseže u krizi ili samo iz čistog zadovoljstva, sprečavaju ulazak vitamina C u stanice imunosnog sustava, a dobro je poznato koliko je taj vitamin važan u borbi protiv infekcija.

Šećeri također oduzimaju tijelu kalcij i vitamine B-kompleksa, a smatra ih se najvećim ‘krivcima’ za to što djeca često obolijevaju od prehlade, grlobolje, upale uha…

No, osim što sprečava apsorpciju potrebnih nutrijenata, najgora strana loše prehrane je ta što zakiseljava organizam. Naše tijelo, naime, da bi moglo funkcionirati i biti zdravo, treba biti blago alkalno, tj. lužnato, a ono što jedemo u velikoj mjeri određuje taj status.

O tome da je zakiseljavanje organizma opasno te da su gotovo sve bolesti uzrokovane upravo time što sami trujemo svoj organizam govorio je još 30-ih godina 20. stoljeća američki liječnik William Howard Hay tvrdeći da je iznimno važno pravilno kombinirati namirnice, tj. da se alkalne i kisele namirnice nikako ne bi trebale unositi zajedno.

Nepoželjne kombinacije

Alkalne namirnice, tj. one koje su poželjne, su ponajprije zeleno lisnato povrće (no i druge vrste povrća su dobrodošle, osobito celer, mrkva, tikvice, kiseli kupus, zelene mahune…), citrusno voće (ali i većina drugog voća), gljive, maslinovo ulje, proso…

Popis kiselih namirnica također je dug pa, primjerice, u kisele namirnice spadaju i neke koje su vrlo poželjne na našim jelovnicima, samo u pravim kombinacijama i količinama – brusnice, indijski oraščići, grah, heljda, sir…

Naša bi prehrana zapravo trebala sadržavati oko 75 posto alkalnih i 25 posto kiselih namirnica, što znači da su nam za ravnotežu potrebne i kisele namirnice.

No ne sve, pa bismo tako trebali izbjegavati procesiranu hranu, kvasac, prženu hranu, gazirana pića, pšenicu, ukiseljeno povrće…

U tom smislu, najpoželjnija prehrana današnjice bila bi najbliža onoj koju zovemo tzv. krono prehranom, u kojoj je važno vrijeme kada uzimamo pojedine namirnice, ali i to kako ih kombiniramo.

U nastavku vam donosimo neke od nepoželjnih kombinacija prema savjetima beogradske liječnice dr. Ane Gifing zahvaljujući kojoj je više od šezdeset tisuća ljudi riješilo svoje brojne zdravstvene probleme:

  • Odrezak s krumpirima; meso i kruh; meso i tjestenina (lazanje, špagete s mesom, musaka od krumpira); grašak s mesom.
  • Bjelančevine prisutne u mlijeku, siru i mahunarkama i one prisutne u mesu ne idu zajedno.
    Ove prve u grumenima se raspoređuju oko bjelančevina iz mesa, onemogućujući tako pravilnu probavu.
  • Riba sa žara i gorgonzola; hamburger sa sirom; meso ili riba pripremljeni s vrhnjem; svinjske kobasice s lećom; riža i meso; riža i vino.
  • Jela od riže nije poželjno konzumirati uz alkohol, kao i alkoholna pića kombinirati s krumpirom, tjesteninom ili kruhom.
  • Voće nakon tjestenine ili riže, ali i vrlo kisela salata s tjesteninom i rižom nije dobra kombinacija, baš kao ni banana i jogurt.

Preporučujemo