Unatoč tomu što je naš osjećaj žeđi pri niskim temperaturama manji, i dalje vrijedi pravilo o važnosti unosa dovoljne količine tekućine u tijelo - i to oko dvije litre dnevno

Nekako s početkom jeseni prestanemo nositi bočicu vode u torbi, a onu koja je stajala na radnom stolu maknemo u ladicu, da tamo mirno prezimi do idućeg ljeta.

Budući da manje osjećamo žeđ za hladnijih dana, zaboravimo u tijelo unositi tekućinu koja mu treba u svim godišnjim dobima i pri svakoj temperaturi, i to tijekom cijeloga dana, a ne samo nakon ručka ili tijekom izlaska i druženja.

Tekućinu uvijek gubimo – disanjem, preko kože, izlučevinama…

Dehidracija (stanje kada osoba izgubi više tekućine nego što ju je unijela u tijelo) moguća je i zimi – i to ne samo zbog visoke temperature, viroze ili gripe, kada naš organizam pojačano gubi vodu iz tijela.

Osim toga, dodatni gubitak tjelesne tekućine pri nižim temperaturama može biti jednak onom u toploj klimi zbog visoke potrošnje energije, mnogo slojeva odjeće i povećane potrebe za mokrenjem.

Važnost pijenja vode nije mit

Usto, treba imati u vidu da gubimo tekućinu i zbog toga što naš znoj brzo isparava na hladnome, suhome zraku.

No je li voda doista toliko bitna za zdravlje i jesu li možda neprestani napisi o njezinoj važnosti i famozne dvije litre možda samo mit?

Na to pitanje odgovorio nam je prof. Ronald Maughan sa Loughborough Universityja u Škotskoj, gdje predaje na katedri Sport i sportski nutricionizam.

‘Postoji puno mitova o vodi. Jedan od njih vezan je uz pretjerano naglašavanje važnosti pijenja vode. Za razliku od hrane, vodu naše tijelo treba na svakodnevnoj bazi.

Preživjet ćemo ako nekoliko tjedana ništa ne jedemo, međutim bez vode bismo umrli u roku od nekoliko dana. Posljedice manjka vode u tijelu doista mogu biti velike. Ako smo ozbiljno dehidirirali, gubimo fizičke i mentalne sposobnosti.

Mučnina zbog manjka vode

Kod kronične dehidracije povećava se rizik od brojnih bolesti i zdravstvenih komplikacija. Jedne od najčešćih su probavne smetnje – nadutost, mučnina, zatvor.

Također, sve se češće stariji ljudi zaprimaju u bolnicu zbog dehidracije. Riječ je o osobama prosječnog ili dobrog zdravlja koje su zbog nedovoljnog unosa tekućine morale biti hospitalizirane’, govori prof. Maughan.

Na svome predavanju naslovljenom ‘Razumijevanje važnosti hidratacije i uloga različitih vrsta pića u postizanju optimalne hidratacije’, iznio je niz korisnih podataka, a najvažniji je ipak da je voda esencijalna hranjiva tvar u životu svakoga čovjeka.

Većina nas će ipak veće oduševljenje pokazati za hranom nego za tekućinom. U skladu s tim, i pitanje hidratacije neizmjerno je bitno za naše zdravlje i normalno funkcioniranje.

Često nakon što popijemo čašu vode ili soka shvatimo da smo osjećali slabost upravo zato što smo lagano dehidrirali. Većina ljudi u svijetu zapravo je upravo na taj način (zbog izostanka navike redovitog unošenja tekućine ili jednostavnog zaboravljanja) nedovoljno hidratizirana.

‘Dehidracija može biti razlog zbog kojeg naše tijelo ne funkcionira kako treba, a posljedice toga su glavobolja, umor, dekoncentriranost i slabije fizičke sposobnosti.

Gubitak vode koji iznosi oko dva posto tjelesne težine (oko 1 l) može jako loše utjecati na našu sposobnost pamćenja te na pozornost i motoričke kretnje’, tvrdi prof. Maughan. Naglasio je i to da se unos tekućine ne odnosi samo na vodu nego i na druga pića.

I kava je korisna tekućina

Naime, sva nealkoholna pića, uključujući i ona s kofeinom i teinom, hidratiziraju naše tijelo, odnosno opskrbljuju ga dovoljnom količinom tekućine.

Unoseći različite vrste pića pomažemo organizmu da postigne optimalan stupanj hidratacije.

‘Po definiciji, mislimo da će kava oštetiti naš organizam, ali regularno pijenje toga napitka ili čaja nema takav učinak. Jer, kofein sam po sebi nije štetan.

Osobe koje rade u uredima i izložene su velikim mentalnim naporima ne bi si trebale uskraćivati kavu ili čaj. Jedan od argumenata protiv kave jest taj da je ona diuretik.

Međutim, dokazano je da su diuretska svojstva kave mala te da je ona i korisna tekućina’, smatra naš sugovornik.

Ono pak što ne bismo trebali često uzimati, a kamoli smatrati korisnim unosom tekućine, jesu energetska pića. ‘Ta pića, čija energija dolazi iz dvaju svojstava – jedan je kofein, a drugi tein – vrlo su popularna među mladim ljudima, posebice u europskim zemljama.

Mogu nam štetiti ako pretjerujemo s količinom te ako ih miješamo s alkoholnim pićima. Uostalom, za prosječnu osobu koja nije izložena velikim fizičkim naporima to je previše šećera i kofeina’, upozorava prof. Maughan.

Po njegovu mišljenju, dobar izvor tekućine, osim vode, jesu čajevi, kava i sokovi te voće i povrće.

Uz hidrataciju često vežemo samo tekućine, zanemarujući činjenicu da se i u krutoj hrani, osobito u voću i povrću, nalazi velika količina vode.

Na vodu otpada tek polovica dnevnog unosa tekućine, a ostalo osigurava kruta hrana. U sezonskim namirnicama – narančama, ananasu, jabukama, kelju, kupusu, gljivama, zelenoj salati nalazi se velika količina vode.

Znatan izvor tekućine za organizam su i juhe, variva te gulaš. Prof. Maughan naglasio je kako ćemo više vode dobiti iz kilograma rajčica nego iz voćnog soka.

Kako prepoznati dehidraciju

Uz već navedene simptome dehidracije, postoji još nekoliko pokazatelja koji upućuju na manjak vode.

‘Žeđ je upozoravajući mehanizam koji nam govori da nismo uzeli dovoljno tekućine, ali je problem u tome što je to signal koji se javlja tek kada smo već dehidrirali. Jednostavan pokazatelj je boja urina. Što je ona tamnija, to je stupanj dehidracije veći. Optimalna boja je blago žuta’, objašnjava prof. Maughan.

Njegova preporuka je da dnevna količina vode (u hrani i piću) za žene budu dvije litre, a za muškarce oko 2,5 litara. Te brojke mogu biti i veće, s obzirom na vrstu zanimanja, temperaturu i količinu vlage u zraku, količinu aktivnosti tijekom dana, prehranu…

Kako hidratizirati organizam za hladnih dana

  • Pijte mnogo tekućine.
  • Pijte redovito, čak i ako niste žedni, jer je osjećaj žeđi manje izražen kad je hladno, a to može dovesti do dehidracije.
  • Izbjegavajte nošenje previše slojeva tople odjeće jer to može izazvati pojačano znojenje te gubitak vode i mineralnih soli.
  • Iako je boja urina dobar pokazatelj hidratacije organizma, stres zbog hladnoće može prouzročiti pojačano izlučivanje razrijeđene mokraće.
  • Hladan i suh zrak na otvorenome te grijanje u zatvorenim prostorima mogu prouzročiti gubitak vode iz kože, koja postaje suha i ispucana.
  • Stresna tjelesna aktivnost na hladnoći može povećati gubitak vode zbog bržeg i dubljeg disanja.

Preporučujemo