Svako godišnje doba ima svoje zakonitosti po pitanju prehrane. Stoga, recite zbogom ‘teškoj’ hrani i jedite namirnice s visokim udjelom vode koje će vas osvježiti i osnažiti, a usto neće loše utjecati na vaš probavni sustav

Možda zbog klimatskih promjena ili zbog bogate ponude nekih namirnica tijekom cijele godine teško nam je zaključiti kada je zima, a kada ljeto, pa u skladu s tim s izmjenom godišnjih doba zaboravljamo promijeniti svoju prehranu. A svako godišnje doba nosi svoje – i po pitanju vremena i po pitanju prehrane.

Ljetno vrijeme svakako zahtijeva unos drukčijih namirnica i tu bismo doista trebali slijediti zakone prirode i njezine blagodati.

Jer, naši ne tako davni preci držali su se pravila o sezonskim namirnicama, kao i pravila o korištenju namirnica koje rastu u njihovu podneblju. Doduše, drukčije nisu ni mogli jer im druge namirnice nisu ni bile dostupne.

Danas, kada je doista moguće na tanjuru imati gotovo svaku namirnicu u bilo koje doba godine, nutricionisti apeliraju na to da se ipak držimo starih pravila i da ne podliježemo novotarijama koje nisu u skladu s prirodnom prehranom.

Pijte dosta tekućine

Svi mi dobro znamo da naše tijelo ne funkcionira jednako tijekom svih godišnjih doba jer različito reagira na klimatske uvjete.

Tako zimi trošimo puno energije na održavanje tjelesne temperature, odnosno zadržavanje topline, pa tijelu treba pomoći konzumiranjem ‘jače’ hrane koja pomaže u zadržavanju topline i štiti nas od mogućih infekcija uzrokovanih padom imuniteta.

Ljeti pak dosta tekućine iz organizma gubimo znojenjem pa je u tom razdoblju važno voditi računa o hidrataciji. Zimi nikad ne popijemo onoliko vode koliko popijemo ljeti.

Bitno je ne opterećivati organizam teškom, pečenom, masnom i prezačinjenom hranom, nego se orijentirati na što više voća i povrća, laganih salata, piletine, puretine i svježe iscijeđenih sokova kako bismo organizmu osigurali sve što mu je potrebno za taj dan. Pritom se ne javlja osjećaj težine nakon obroka.

Primjerice, konzumacijom mesa i krumpira metabolizam se usporava pa se takve kombinacije ne preporučuju. Probajte jedan dan za ručak ili večeru jesti meso i krumpir, a drugi dan meso i salatu, pa ćete vidjeti razliku. Ne samo u osjećaju koji takve kombinacije stvaraju u želucu nego i na tjelesnoj težini.

Tekućinu koju naše tijelo gubi pojačanim znojenjem za ljetnih mjeseci vratit ćemo pijuckanjem vode ili nekog prirodnog soka kao što je, primjerice, limunada ili mlaki čaj.

Zdrav doručak

Usto, trebali bismo jesti namirnice s visokim udjelom vode i vlakana te laganu hranu koja ne opterećuje dodatno probavni sustav i općenito organizam kao što to, primjerice, čini pečena svinjetina.

Većina nutricionista preporučuje ljetni dan započeti voćem jer je izvrsno za detoksikaciju organizma. Nakon toga trebali bismo pripremiti doručak od cjelovitih žitarica – zobenu kašu s orašastim plodovima ili pahuljice s jogurtom.

Takav obrok nas zbog svojih složenih ugljikohidrata održava sitima do četiri sata i polako otpušta glukozu u krvotok, što je jako bitno jer se tako ne opterećuje gušterača.

Idealan ručak je krem-juha, primjerice od brokule, i salata od piletine s krastavcima, kukuruzom, paprikom i komadićima sira po izboru. Uz salatu možemo jesti punozrnati kruh.

Umjesto mesa – riba

Za međuobroke – između doručka i ručka te ručka i večere – idealno je tijekom ljetnih mjeseci jesti voće. I to ono koje sadrži najviše tekućine, poput lubenice, dinje i bresaka.

Kada je riječ o juhama i varivima ljeti, skloni smo predrasudama. Tada obično izbjegavamo takvu vrstu hrane, što je posve pogrešno. Naravno da ćemo izbjegavati variva od kiseloga zelja i graha, ali ona od blitve, mahune ili tikvica trebali bismo što češće kuhati.

Ljubiteljima mesa tijekom ljetnih mjeseci preporučuje se ‘prebaciti’ na ribu. Kada se ipak zažele mesa, neka biraju bijelo, i to kuhano ili pečeno u vlastitoj masnoći.

Pri kuhanju mesa važno je znati da će zadržati više vrijednih sastojaka ako ga u komadu spustimo u vrelu vodu. Tako proteini koaguliraju pa voda i sol teže prolaze kroz meso i ono ne mijenja puno svoj prirodni sastav i aromu.

Kada je o soli riječ, tu se također ravnamo prema predrasudama pa malo ili pak previše posolimo hranu, što je posve pogrešno. Elektrolite, koje gubimo pojačanim znojenjem, dobivano i kroz druge namirnice, tako da nema potrebe hranu više soliti.

Preporučujemo