Pravilno kombiniranje namirnica osnovna je vještina koju trebate svladati kako biste svojem tijelu osigurali ‘najkvalitetnije gorivo’. I zato, birajte samo najbolje proizvode, ali vodite računa i o vremenu kada ih uzimate

Vrijeme kada unosimo pojedine namirnice presudno je za to hoćemo li sačuvati vitku liniju, ali i zdravlje.

Svi već znamo da je preskakanje obroka, a posebno doručka, zabranjeno jer na taj način naše tijelo neće dobiti pogonsko gorivo, pa će – umjesto da se rješava zaliha – njih zapravo skladištiti.

No dok pobornici jednog prehrambenog trenda tvrde kako jutro treba početi ‘jakim’ doručkom, drugi pak zagovaraju da je voće idealan jutarnji obrok.

Kome vjerovati?

Bez obzira na to jeste li među 90% Hrvata koji, prema istraživanjima, na svojem jelovniku najradije vide meso ili ga radije izbjegavate, vjerujete li da će vas izbjegavanje masne hrane spasiti od infarkta ili pak da ćete bolje spavati, misliti ili izgledati zato što jedete baš određenu hranu…, možda je najmudrije slijediti onaj stari princip koji kaže da ni u čemu ne treba pretjerivati.

Ipak, neke male promjene prehrambenih navika, kao i mudrije kombiniranje namirnica i način njihove pripreme, učinit će razliku između prosječnog i vrhunskog obroka.

DORUČAK – najvažniji obrok

Idealan doručak bi trebao sadržavati masti, bjelančevine i spore šećere (žitarice), jer je naš organizam prilagođen da samo ujutro može dobro probaviti i iskoristiti kombinacije ove hrane.

Proteini koje ujutro unesemo poput jaja, sireva, šunke i sličnog iskoristit će se tijekom dana u stvaranju strukturnog sadržaja naših stanica.

Kako bi se gušterača zaštitila od oscilacija u lučenju inzulina, treba unositi spore (složene) šećere kakve nalazimo u integralnom, prosenom ili heljdinom kruhu, koji se ne pretvaraju brzo u glukozu.

Također, za doručak treba unositi namirnice visoke hranjive vrijednosti.

Primjeri doručka:

Jaki doručak:

  • 2 kuhana jaja
  • prepečeni tost sa 1/2 žličice maslaca
  • 30 g sira po izboru, šunka

Za bezbrižan početak dana – bez nervoze: 

Jogurt s müslijem i voćem

  • 50 g müslija
  • 200 ml jogurta
  • 1 banana
  • 3 žlice suhih grožđica, malo cimeta

priprema

  1. Sve izmiješajte i pojedite najviše 15-ak minuta nakon ustajanja, tj. obvezno prije prve jutarnje kave.

Kad vam treba dodatna energija: 

Pahuljice s medom i orašastim plodovima

  • 3 dcl mlijeka
  • 150 g müslija
  • 2 žlice meda
  • 1 šaka orašastih plodova

priprema

  1. U mlijeko umiješajte pahuljice, med i orašaste plodove, sve dobro izmiješajte i pojedite.
  2. Napomena: Po želji možete dodati i neko voće, primjerice bobičasto, jer je najzdravije i ima najmanje šećera.

RUČAK

Za ručak treba jesti bjelančevine životinjskog ili biljnog podrijetla, povrće kao izvor sporih šećera i vlakana. No nikad, baš nikad nije dozvoljeno pojesti desert odmah nakon obroka.

Ako već želite pojesti nešto slatko, učinite to barem dva sata nakon ručka.

Nikada ne jedite zajedno bjelančevine i ugljikohidrate, jer će doći do međusobnog blokiranja aktivnosti više enzima, pa će jedna vrsta namirnice usporiti probavljanje druge.

VEČERA

Navečer počinje razdoblje odmora tijela, uvelike se snižava razina kortizola, hormona budnosti, razina inzulina je niska, a povećano je lučenje nekih vrsta probavnih enzima.

Zbog toga večera mora biti lagana, a idealan izbor je piletina ili puretina s grilla, teletina, tunjevina, kuhana jaja (samo bjelanjak) u kombinaciji sa svježim salatama.

Preporučujemo