Opće je poznato da se trebamo hraniti uravnoteženo i zdravo, no koliko je zdrava prehrana zapravo zdrava? Brojne namirnice ili načini prehrane, koje smatramo zdravima, imaju negativnu stranu, o kojoj mnogi od nas nas ništa ne znaju. Otkrit ćemo vam kakve se opasnosti kriju u njima

Jabuka ima najviše pesticida od svih vrsta voća i povrća, a nakon nje slijede jagode, grožđe, celer, breskve, špinat i slatka paprika. Rezultati su to istraživanja koje je provela američka neprofitna ekološka udruga EWG, a koje su nedavno objavili svi svjetski mediji.

Ovo je samo jedna u nizu informacija o hrani koje se pojavljuju u javnosti i zbunjuju prosječnog potrošača. Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju kako se pesticidi dovode u vezu s povećanom incidencijom karcinoma, neplodnosti, psihičkih poremećaja…

Sudeći prema najnovijem istraživanju, oni u naše tijelo dolaze putem proizvoda koji su, prema standardima stručnjaka, neke od najpoželjnijih namirnica u prehrani.

One koji se hrane isključivo životinjskim masnoćama i šećerom ne treba čuditi ako im, primjerice, arterije srčanog vijenca tijekom kraćeg ili duljeg vremena otvrdnu ili ako obole od dijabetesa.

Koliko doista znamo?

Opće je poznato da bismo se, želimo li to izbjeći, trebali hraniti uravnoteženo i zdravo, no koliko je zdrava prehrana zapravo zdrava?

Brojne namirnice ili načini prehrane, koje smatramo zdravima, imaju negativnu stranu, o kojoj mnogi od nas ništa ne znaju. Otkrit ćemo vam koje se opasnosti kriju u kojim načinima prehrane.

Voće pet puta dnevno?

Voće ne bi trebalo izostati ni s jednog plana prehrane s obzirom na to da sadrži brojne vitamine, mineralne tvari, balastne tvari i sekundarne biljne tvari, koji čine dobro našem tijelu i štite nas od bolesti.

U jabukama, kruškama i sličnom voću se, međutim, krije i obilje fruktoze, bolje poznate pod nazivom voćni šećer. To ne predstavlja problem samo za osobe koje pate od intolerancije na fruktozu nego i za sve ljubitelje voća.

Fruktoza, naime, nije zdravija od običnog šećera, kojeg ionako konzumiramo u prevelikim količinama. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se dnevno u tijelo unese najviše 25 grama šećera, budući da nam inače prijete ne samo masni jastučići nego i bolesti srca i krvožilnog sustava.

Mnogi, međutim, ne znaju da samo jedna jabuka sadrži otprilike 10 grama voćnog šećera. To znači da su već dvije jabuke dnevno dovoljne da bi se dosegla preporučena granična vrijednost za šećer, a da pritom uopće ne posegnemo za ‘pravim’ slatkišima.

To, naravno, ne znači da se šećera treba odreći, ali bismo u njemu trebali uživati u umjerenim količinama.

Dobra alternativa je povrće, jer je ono jednako zdravo kao i voće, a pritom sadrži znatno manje fruktoze.

sve bio – ili?

Bilo da je riječ o ekološki proizvedenom kruhu ili bananama iz ekouzgoja, namirnice biokvalitete iznimno su tražene. Bioproizvodi, međutim, znatno su skuplji od uobičajenih, ali to ne znači da su samim time i zdraviji.

Jedna je metaanaliza kalifornijskog Stanford sveučilišta, koja je obuhvatila rezultate 223 studije vezane uz tu temu, pokazala da bionamirnice nemaju stvarnu prednost u odnosu na one ‘normalne’.

Dokazi da su ekoproizvodi u odnosu na konvencionalne namirnice bogatiji hranjivim tvarima, da sadrže više vitamina ili skrivaju manji zdravstveni rizik, naime, nisu pronađeni.

Pa ipak se zbog zaštite okoliša isplati kupovati ekološki, jer se u biopoljoprivredi upotrebljavaju manje količine pesticida, a životinje se hrane u skladu s potrebama vrste kojoj pripadaju.

Zdravi smoothieji?

Smoothieji za sve veći broj ljudi postaju ‘zdravlje to go’, u kojem se može usput uživati. No treba znati da se brojni gotovi smoothieji koji se nude u supermarketima uopće ne razlikuju od klasičnih voćnih sokova, što znači da sadrže umjetne zaslađivače ili šećer.

Čak ni smoothieji koje sami pripremite nisu automatski zdravi. Kod usitnjavanja u pire se gubi puno balastnih i mineralnih tvari, vitamina i biljnih tvari. Budući da su smoothieji napitci, često ih se koristi za utaživanje gladi, čak i u velikim količinama.

Tako se u tijelo unosi obilje ugljikohidrata i šećera, što će se ubrzo odraziti na brojki koju pokazuje vaga.

Sirovo je bolje od kuhanog… Ili ipak nije?

Točno je da sirova hrana sadrži nešto više vitamina, enzima i elemenata u tragovima od kuhanog povrća ili voća.

Treba, međutim, znati da je sirova hrana teško probavljiva, što može dovesti do nadutosti i zatvora, a ona i negativno utječe na proces iskorištavanja hranjivih tvari.

Kuhano povrće se može puno bolje probaviti i iskoristiti.

Neke biljne namirnice postaju zdrave tek u loncu za vrijeme kuhanja: naše tijelo na puno bolji način može iskoristiti supstanciju likopen (koja sprečava razvoj kancerogenih bolesti) iz kuhanih nego iz sirovih rajčica.

Želite li se hraniti isključivo sirovom hranom, morate znati da voće i povrće ne sadrži dovoljno hranjivih tvari potrebnih za život kao što su kalcij, cink ili pak željezo.

Preporučujemo