To u prvom redu znači odabir zdravih namirnica, no i način pripreme u velikoj mjeri utječe na to hoćemo li izvući najviše dobrobiti iz hrane za sebe i obitelj

Zdravo kuhanje u prvom redu znači odabir zdravih namirnica, stoga mnogi nutricionisti savjetuju, primjerice, umjesto cijelih jaja koristiti bjelance, umjesto punomasnih mliječnih proizvida one light ili pak umjesto vrhnja jogurt.

Nadalje, prednost uvijek treba dati svježim i sezonskim namirnicama, a obroke planirati tako da budu izbalansirani.

To konkretno znači da ljudskom tijelu kako bi funkcioniralo trebaju i masti i bjelančevine i ugljikohidrati.

No i način pripreme hrane u velikoj mjeri utječe na to hoćemo li pojesti zdrav obrok.

Tako je opća preporuka da je hranu uvijek bolje kuhati (osobito na pari) ili pirjati nego peći, no mi vam donosimo još nekoliko korisnih savjeta zahvaljujući kojima ćete izvući najviše dobrobiti iz hrane za sebe i svoju obitelj.

što umjesto soli

Kako biste izbjegli dosoljavanje hrane, a volite pikantnija jela, umjesto soli koristite sojin umak, koji će obroku dati slankast okus.

Također, dobra zamjena za sol je i, vjerovali ili ne, sok od limuna te neki začini poput čilija, cimeta i bosiljka.

Isprobajte i tzv. umeboshi ocat koji se može kupiti u trgovinama zdrave hrane. Dovoljno je u jelo staviti tek nekoliko kapi tog octa koji najbolje popravlja okus variva i juha.

Ipak, kako sol ne bi bila nepravedno stigmatizirana kao glavni krivac za visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti ili debljanje, važno je napomenuti to da konzumiranjem prirodnih namirnica, uz umjereno soljenje, zadovoljavamo samo 15 posto dnevne potrebe za ovim mineralom.

Opasnost se, naime, krije u prerađenim namirnicama poput suhomesnatih proizvoda, čipsa, konzerviranih proizvoda…, jer već male porcije takve hrane sadrže puno natrija, čak više od 70 posto dnevno preporučene količine.

Presolili ste hranu? Što sada? Dodajte, ako recept dozvoljava, jogurt, te malo šećera i meda, jer ‘ubijaju’ sol

ROŠTILJ

Stiže nam vrijeme roštiljanja na otvorenom. Treba li meso na roštilju peći na naglo, tj. na visokoj temperaturi, tako da se brzo stvori hrskava korica, ili na laganoj vatri?

Iako se mnogi majstori pripreme roštilja s time neće složiti, stručnjaci kažu kako je ova druga varijanta puno zdravija. Ako se meso peče na niskim temperaturama, navodno se stvara manje kancerogenih spojeva.

ŠTO MANJE ULJA

Prženje u dubokom ulju jedan je od najnepoželjniji načina kuhanja, no djeca (a i odrasli) vole pržene krumpiriće, pohano meso i ostalu prženu hranu.

Kako bi hrana upila što manje ulja, nikada ju ne stavljajte u hladno ulje – uvijek ga dobro ugrijte.

Naravno, tu je i onaj stari trik da prženu namirnicu izvadite na papirnatu salvetu koja će upit višak masnoće.

Postoji i još jedno rješenje za zdravije ‘pohance’ – pripremite ih na uobičajan način, tj. s brašnom, jajima i krušnim mrvicama, no umjesto da ih pržite, pecite ih u pećnici.

Bit će manje masni, jer ćete koristiti minimalno ulja (samo za premazivanje posude), ali i fino hrskavi.

PRAVA ISTINA O JAJIMA

Jaje je još jedna namirnica u nizu za koje se posljednjih godina često može čuti da je nezdrava. No to nije istina.

Jedno jaje osigurat će vam gotovo sve minerale, vitamine, bjelančevine i masne kiseline koje trebaju vašem tijelu.

Istraživanja su pokazala kako je njihov utjecaj na razinu kolesterola u krvi minimalan.

DEBLJA LI KRUMPIR?

U ovo doba godine kada svi više razmišljamo o onome što jedemo, pa i prakticiramo dijete, tjestenina i krumpir redovito dolaze na loš glas.

Uvriježeno je mišljenje kako krumpir treba izbjegavati ako želimo smršavjeti zbog visokog sadržaja škroba, no istina je da jedan krumpir sadrži oko 100 kalorija, što je dvostruko manje od, primjerice, šnite kruha.

Naravno, preduvjet je da krumpir ipak ne bude pržen.

Slično je i s tjesteninom: ona će nas brzo zasititi, no kako nas ipak ne bi udebljala, tj. kako bi se ugljikohidrati iskoristili kao pogonsko gorivo za naše tijelo, a ne kao ‘višak’ oko struka, ona mora biti dio uravnotežene prehrane.

Dakle, na tanjur servirajte trećinu ugljikohidrata, a ostatak ‘prostora’ ustupite povrću i/ili proteinima i/ili žitaricama.

TOKSIčNA HRANA

Podgrijavanje hrane nije zdravo. Time se gube vitamini, ali i – prvenstveno se misli na krumpir, gljive i špinat – namirnice postaju toksične.

U strci s vremenom, mnoge domaćice vole skuhati više hrane tako da im ostane za dva dana.

Ako vam je ostalo juhe, uvijek je procijedite prije nego što ju stavite u hladnjak, tj. čuvajte je kao bistru tekućinu, a kuhano povrće bacite, jer ono podgrijavanjem postaje toksično. To se posebno odnosi na kuhanu mrkvu iz juhe.