Iako ga najčešće jedemo kao voće, od grožđa (i vina) možemo pripremiti i ljekovite pripravke koji potiču rad mozga i probavu, poboljšavaju memoriju, jačaju srce i krvne žile...

Ako ste razdražljivi, napeti i loše raspoloženi, pojedite grozd grožđa. Grožđe je jedna od najstarijih kultura koje je čovjek uzgajao, ali i moćan ljekoviti pripravak, jer, osim što umiruje živčanu napetost, poboljšava rad mozga, jača memoriju i mentalne sposobnosti te je blagotvorno kod svih upalnih procesa živaca (lumbago, išijas, neuralgija).

Brojne studije potvrdile su i to da grožđe potiče probavu, uklanja nadutost, pospješuje rad jetara, bubrega i žuči, ali i jača srce i krvne žile te poboljšava protok krvi i smiruje upale vena. I mjehur će vam biti zahvalan na konzumaciji grožđa jer ono pomaže izlučivanju vode i mokraće iz tijela.

Kiselina slična želučanom soku

Iako sadrži različite koncentracije alkohola (9-15 posto) koji je, naravno, štetan za ljudsko zdravlje, vino sadrži i određenu količinu minerala, kao i vitamine B-kompleksa, pa u malim količinama može biti i blagotvorno.

Primjerice, podiže razinu dobrog kolesterola u krvi jer potiče stvaranje enzima čije djelovanje dovodi do povećanja tih zdravih masnoća. Potiče probavu jer njegova kiselost omogućuje najveću probavljivost bjelančevina (mesa, sireva, jaja).

Naime, kiselina koju sadrži vino slična je onoj koja se nalazi u želučanom soku. U umjerenim količinama vino potiče izlučivanje žuči, pa i mokraće (osobito bijelo vino).

To su prepoznali i farmaceuti pa su razvili i različita medicinska vina s različitim sadržajem alkohola. Postoje obična vina koja sadrže samo jedan ljekoviti sastojak i složena vina s većim brojem sastojaka.

Jedno od poznatijih takvih vina je vino od ružmarina koje se pije u vrlo malim količinama kao lijek protiv glavobolje, za poboljšanje cirkulacije i rada bubrega.

Jeste li znali?

  • Hranjiva vrijednost 1 litre vina iznosi 600-700 kalorija, a kod slatkih vina može se kretati i do 1400 kalorija. Jedna čaša (130 g) vina sadrži prosječno 90 kalorija – poput jednog sendviča.
  • Dvije čaše vina dnevno po broju kalorija odgovara punom tanjuru tjestenine s umakom i parmezanom.
  • Vino (crno ili bijelo) ne smije se piti ni kod jednog oboljenja jetara, a potpuno je zabranjeno u slučajevima kronične upale jetara (hepatitisa). Jeste li znali da je za jetra crno vino štetnije od bijelog? Bijelo vino pak može izazvati nesanicu.
  • Savjetuje se piti vino poslije jela, nikad na prazan želudac jer će tako manje nadražiti želudac i jetra.
  • Poznata izreka da vino uklanja brige ili smanjuje osjećaj hladnoće je netočna. Vino sadrži alkohol koji stvara određene reakcije u mozgu, neku vrstu euforije koja se događa zbog gubitka kontrole i kratkotrajna je.
  • Osjećaj topline koji prati konzumaciju vina dolazi zbog širenja krvnih žila i naglog protoka krvi. No povećanom količinom alkohola i izlaganju hladnoći, tijelo će se zaista više ohladiti iznutra.
  • Dobro je znati da vitamin C suzbija učinak alkohola ako pretjeramo s količinom. Kaže se da je razlika između lijeka i otrova samo u količini.

Preporučujemo