Mnogima najdraže osvježenje u vrućim ljetnim danima upravo su lubenice i dinje, prepune slatkog soka.

Ti plodovi iz porodice bundeva, koji izvorno potječu iz suptropske Afrike, danas se zbog svoje velike popularnosti uzgajaju u cijelome svijetu.

Šarolikost plodova

Lubenica ima tamnozelenu do svijetlozelenu, katkad prošaranu koru i vrlo sočno crveno meso koje sadrži 95% vode.

Aromatičnije dinje manje su, kora im je tanja, svijetlozelene su, žućkaste ili lagano narančaste boje, a meso im je bijele do zagasitonarančaste nijanse.

Prema teksturi kore razlikujemo mrežastu, rebrastu i glatku dinju. Najpoznatije i kod nas najčešće uzgajane sorte su ananas dinja, cerovača i medena rosa.

Ljekovito osvježenje

Da je lubenica zrela i slatka kao med, znat ćemo po šupljem zvuku kada joj prstom kucnemo po kori.

Dinja mora i izvana slatko mirisati, a uz peteljku lagano popuštati na pritisak.

Dinju i lubenicu držite u hladnjaku. Kada ih jednom otvorite, obvezno ih umotajte u plastičnu foliju jer će u protivnom uvenuti i izgubiti na okusu.

Bogate su vitaminima, posebno vitaminom C i beta-karotenom, a zbog njihove izuzetno niske kaloričnosti (do 50 kcal na 100 g očišćenog ploda) svrstavamo ih u jedan od najpopularnijih ljetnih deserata i međuobroka.

Dekorativno posluživanje

Posluženi u izdubljenoj polovici dinje, deserti poput voćne salate te punča i bole pretvorit će se u glavnu atrakciju svakog stola.

profimedia-0103480295

Dinju velikim nožem prerežite napola. Želite li da izgleda još privlačnije, koru izrežite u cik-cak potezima. Zatim žlicom izvadite sjemenke. Iz mesa dinje žličicom izdubite kuglice.

Preporučujemo