Svakih 50 grama mesnih prerađevina dnevno povećava rizik od raka debelog crijeva za 18 posto, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija. Što o svemu kažu domaći stručnjaci: oni koji meso uopće ne jedu, ali i oni koji protiv kvalitetnog bifteka nemaju baš ništa

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), objavila je da su mesne prerađevine kancerogene i da mogu uzrokovati rak, osobito rak debeloga crijeva.

Stručnjaci su na temelju više od 800 istraživanja o povezanosti konzumiranja crvenog mesa i mesnih prerađevina zaključili da svakih 50 grama mesnih prerađevina dnevno povećava rizik od raka debelog crijeva za 18 posto.

Time su mesne prerađevine svrstali u ‘isti koš’ s duhanom, azbestom i ostalim dokazano štetnim tvarima koje uzrokuju rak.

Brojni stručnjaci koji su nakon objave vijesti o ovoj temi govorili u javnosti pomalo su se ogradili od tih tvrdnji, napominjući kako je u svemu, pa tako i u konzumaciji mesnih prerađevina, najvažnija umjerenost i da onda opasnosti nema.

I najveća zagovornica tzv. LCHF prehrane, što znači Low Carb High Fat ili manje ugljikohidrata (šećera i škroba), a više prirodnih zdravih masnoća, nutricionistica Anita Šupe smatra da su takva istraživanja upitna te zamjera što se na isti način govori o visoko procesiranim mesnim prerađevinama i svježem mesu.

Iz Udruge Prijatelji životinja pak tvrde da to nije nikakva novost, jer oni već godinama upozoravaju na štetnost namirnica životinjskog podrijetla.

Komu vjerovati?

‘Američki institut za istraživanje raka (AICR) i Svjetski fond za istraživanje raka također su zaključili da redovito konzumiranje čak i malih količina mesnih prerađevina može povećati rizik od raka debeloga crijeva’, kažu u Udruzi Prijatelji životinja.

Oni su, naime, osudili reakcije jednog dijela stručnjaka, koji su po njihovu mišljenju u javnosti umanjili važnost upozorenja WHO-a, vodećeg svjetskog autoriteta za zdravlje.

Potreba za edukacijom građana

‘Umjesto relativiziranja i umanjivanja važnosti tih preporuka, hrvatski zdravstveni stručnjaci trebali bi pokazati odgovornost prema zdravlju građana i ne propustiti priliku da ovim povodom educiraju građane te da istaknu važnost povećanja unosa voća i povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki u prehranu.

Osobito ako znamo da su Hrvati pretili, da se hrane nezdravo i da se premalo kreću te da djeca ne jedu dovoljno porcija voća i povrća dnevno’, kažu Prijatelji životinja, koji se zalažu za to da se na namirnicama životinjskog podrijetla uvede upozorenje o štetnosti, baš kao što postoji i na duhanskim proizvodima.

Namirnice životinjskog podrijetla po njihovu su mišljenju opasne za ljudsko zdravlje, skraćuju životni vijek pojedinca i smanjuju kvalitetu života te stvaraju velike troškove liječenja u sustavu zdravstva.

Potaknuta upitima brojnih ljudi, nutricionistica Šupe na svojem je blogu ‘Istine i laži o hrani’, gdje promovira konzumaciju prave hrane u njezinu izvornom obliku, upozorila na niz manjkavosti ovog izvješća WHO-a.

‘Prvo treba znati da kad se kaže da je nešto znanstveno dokazano to, nažalost, nije uvijek tako. Pitanja koja između ostalog treba postaviti su tko stoji iza studije (tko plaća njezino provođenje), koji rezultati se očekuju i zašto, o kojoj vrsti istraživanja se radi, koje metode i analize su korištene, kako su rezultati protumačeni.

Gotovo je nemoguće ispitati utjecaj jedne namirnice na zdravlje (u ovom slučaju 50 grama mesnih prerađevina dnevno) jer postoje i mnogi drugi faktori koji će utjecati na rezultat, kao što su druge prehrambene navike, primjerice jedu li povrće ili druge procesirane namirnice, potom puše li, jesu li fizički aktivni i slično’, upozorava ova stručnjakinja i naglašava kako nam ne trebaju novi znanstveni dokazi da bismo znali da su prerađevine (ne samo mesne nego i sve ostale) štetne upravo zato što su visokoprocesirane.

Meso pašnih životinja je zdravije

‘Isto tako, ne trebaju nam ni neki posebni dokazi da bismo znali kako je meso pašnih životinja iz slobodnog uzgoja, na kojemu smo kao vrsta evoluirali, bolji i zdraviji izbor nego meso životinja iz masovnog uzgoja koje su tretirane antibioticima i hormonima i tovljene koncentratima i sojom’, kaže ova stručnjakinja koja je, uz industrijske prerađevine, iz prehrane izbacila šećer, pšenicu i druge žitarice, rafinirana biljna ulja te margarine.

Ona savjetuje ljudima da slobodno ‘navale’ na domaću slaninu ili fini domaći biftek i svu drugu hranu kakvu su jeli naši stari. Iz Udruge Prijatelji životinja pak imaju sasvim drugu preporuku.

‘Prehrana namirnicama biljnog podrijetla poput žitarica, mahunarki, povrća i voća omogućuje unos u organizam zaštitnih tvari – prehrambenih vlakana, minerala i vitamina koji štite od bolesti.

Stoga pozivamo zdravstvene stručnjake da promiču rezultate navedenih istraživanja i preporuka, kao i dugogodišnje stajalište Američke nutricionističke udruge i Nutricionista Kanade da je vegetarijanska (i veganska) prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti’, apeliraju Prijatelji životinja.

Preporučujemo