Naravno da znate da je u Hrvatskoj kava napitak kojem po popularnosti gotovo nijedan drugi ne može konkurirati, no znate li uopće koliko je popijemo na godišnjoj razini?

Prema podacima internetske stranice ChartsBin, Hrvati u godinu dana potroše više od 5 kg po stanovniku.

U regiji, kao što i pretpostavljate, u ispijanju kave prednjače Bosanci – na godišnjoj razini 6,1 kg.  A  svjetski šampioni su, vjerovali ili ne, Norvežani s 10 kg!

Biljka čija su se zrna prvotno jela, a tek poslije počela i mljeti te od njih spravljati napitak, prvi put je uzgojena prije 1300 godina u Jemenu, dok se Arapi smatraju prvima koji su kavu počeli kuhati.

S Turskom pak kava, iako su je tijekom svojih osvajačkih pohoda donijeli u Europu, i nema veze koliko biste pomislili – tamo je i dalje čaj napitak br. 1.

No turska narodna mudrost koja kaže da je kava ‘crna kao pakao, snažna kao smrt i slatka kao ljubav’ govori o velikoj naklonosti prema napitku koji je po vrijednosti na svjetskom tržištu odmah iza nafte.

Vjerojatno ste se i sami često pitali što je tako posebno u gorkoj crnoj tekućini bez koje ne možemo zamisliti dan. Neki će reći da je to okus, a neki da je to miris.

Ispijanje kave je prije svega ritual. A od rituala se ne odustaje tako lako, zar ne? Umjesto toga, ljubomorno čuvamo svoje rituale kao najveće dragocjenosti koje daju draž našim životima. Kava je, svi ćemo se složiti, više od napitka.

Poznati Francuzi kralj Luj XIV. i pisac Honore de Balzac bili su strastveni kavopije – potonji je pio čak do 30 kava dnevno, vjerujući kako je ona bila njegov najveći stimulans za pisanje.

Danas je pijemo uglavnom s mlijekom, a do 1800. takvo što je bilo nezamislivo. Kava je neraskidivo vezana uz društveni kontekst i u različitim miljeima postoje posve drukčiji načini uživanja u njoj.

Ali jedno je sigurno – ona je već odavno osvojila svijet. Stoga će mnoge ražalostiti predviđanja stručnjaka kako će kava u sljedećih desetak godina, zbog klimatskih promjena, a time i zbog povećane potražnje, drastično poskupjeti.

Povećanje potražnje povezano je i s porastom broja stanovnika i kupovne moći u jugoističnoj Aziji i Latinskoj Americi. Prema podacima, već danas postoji deficit od pet milijuna vreća godišnje.

Zato, uživajte u svom omiljenom napitku dok možete. I bez imalo grižnje savjesti!

Zrnca zanimljivosti

Vražje piće

U Italiji je kava u 17. stoljeću nazivana i vražjim pićem. I to ne zato što su ljudi bili sumnjičavi prema njezinim svojstvima, nego upravo suprotno – zbog popularnosti.

Naime, tako su je nazvali trgovci vinima i sokovima, svjesni prijetnje koju im je ona predstavljala. Išli su čak toliko daleko da su od pape tražili izdavanje potvrde o vražjem podrijetlu kave. No planovi su im pali u vodu kada je papa probao kavu i, naravno, oduševio se!

kantata o kavi

Poznati skladatelj Johann Sebastian Bach je u znak protesta napisao ‘Kantatu o kavi’ kada je čuo da Frederick Veliki namjerava zabraniti kavu. A jedan od motiva svakako mu je bilo i suosjećanje sa ženama čiji muževi vrijeme provode u kavanama, koje su tada, u 18. stoljeću, u Njemačkoj bile popularne.

bez kofeina, molim!

Kava bez kofeina nastala je sasvim slučajno. Jedan njemački uvoznik kave 1903. godine kušao je isporučenu kavu natopljenu morskom vodom i shvatio da nema kofeina. Tako je došao do metode odstranjivanja kofeina iz kave.

Preporučujemo