Od davnina je poznato kako je prehrana prema godišnjim dobima ujedno i najzdravija – jer su namirnice na vrhuncu nutritivne vrijednosti, uzgojene su lokalno pa su i povoljnije

U moru savjeta o tome što je i kako dobro jesti, koje namirnice odabrati, što je zdravo, a što nije, sve je više onih koji zagovaraju sezonsku prehranu – kao najukusniju i najzdraviju.

Naime, namirnice koje dospijevaju u određeno godišnje doba ujedno su i na vrhuncu svoje nutritivne vrijednosti te su najčešće uzgojene lokalno.

Samim time, takva hrana ne prolazi dugotrajan proces transporta i skladištenja koji negativno utječu na nutritivni sastav, a nije zanemariva ni činjenica da je sezonska hrana jeftinija, pa samim time i povoljnija.

Vodič za sezonsku prehranu

Tomu u prilog govore i razna istraživanja. Tako su u studiji koju je 1997. provelo englesko Ministarstvo poljoprivrede pronađene velike razlike u nutritivnim sastojcima pasteriziranog mlijeka ljeti i zimi.

Istraživanje je pokazalo da su razlike u sastavu mlijeka nastale zbog razlike u prehrani krava. S obzirom na to da su krave zimi jele hranu konzerviranu solju, a ljeti svježe biljke, i kravlje je mlijeko bilo nutritivno drukčije tijekom dviju sezona.

Iako sezonska prehrana može varirati u različitim dijelovima svijeta, zbog klimatskih uvjeta, postoji načelo da je u proljeće najbolje jesti namirnice koje omogućuju čišćenje i novu energiju (lagano, lisnato povrće), ljeti hranu koja rashlađuje (primjerice, voće poput jagoda, jabuka, krušaka i šljiva te povrće kao što su tikvice, brokula, cvjetača i kukuruz).

Ujesen se preporučuju namirnice koje pomalo zagrijavaju organizam (mrkva, slatki krumpir, luk, đumbir, papar, gorušica…), dok je zimi najbolje jesti hranu koja nam pomaže da dulje zadržimo toplinu u organizmu (sve gomoljasto povrće, uključujući mrkvu, krumpir, luk i češnjak, te kukuruz, razne orašaste plodove…).

Što je na jelovniku?

Uvriježeno je mišljenje da zimske namirnice griju, a ljetne hlade. No to je samo djelomice točno. Istina je da, primjerice, ljeti više uspijeva voće i povrće koje obiluje vodom koja služi kao dodatni izvor prijeko potrebne tekućine te istodobno hladi.

Dodatno, ove su namirnice bogate kalijem, elektrolitom koji se intenzivno gubi znojenjem i kojeg je za optimalno funkcioniranje organizma nužno nadoknaditi.

No zimi nas ne grije određena sezonska namirnica (barem ne u većoj mjeri), nego proteini iz mesa koji su za hladnih dana češće na jelovniku.

Probava proteina je, naime, najsloženija pa se i najviše toplinske energije oslobađa njihovim probavljanjem. Zbog toga zimi tako godi gulaš od divljači.

Također, tada nas mogu ugrijati i začini koji imaju termogenički učinak, poput čili papričica, đumbira ili papra.

U današnje vrijeme, kada nam je većina namirnica dostupna tijekom cijele godine i kada bez problema možemo kupiti ljetne namirnice i tijekom zime (i obratno), često se raspravlja o tome koliko je to dobro za naše zdravlje.

Količina i obilje namirnica na policama trgovina često nas privuku pa ne razmišljamo koliko su zdrave.

Za razliku od vremena naših baka, kada se jelo ono što je u to vrijeme i dospijevalo, nameće se pitanje trebamo li izbjegavati nesezonske namirnice i više paziti što jedemo.

Ključ zdravlja je u umjerenosti

Činjenica je da je prehrana naših baka i djedova bila drukčija, ali je i način života bio znatno drukčiji od današnjeg. Naši su preci općenito obavljali fizički vrlo zahtjevne poslove (poput rada u polju) pa je i prehrana bila bogata energijom i masnoćama.

Takva prehrana u današnje vrijeme sjedilačkog načina života vrlo brzo dovodi do nakupljana suvišnih kilograma i bolesti srca i krvnih žila.

Također, mnogi danas široko dostupni industrijski prehrambeni proizvodi nisu postojali prije pola stoljeća niti su brojne namirnice bile dostupne tijekom cijele godine.

Može se reći da je prehrana nekoć uključivala izvorne namirnice prilagođene načinu života, ali i da je ona današnja znatno raznolikija.

Ipak teško jr izdvojiti pojedinu hranu jer je za optimalno funkcioniranje organizma nužno da su u prehrani zastupljene sve skupine namirnica u adekvatnim količinama. Drugim riječima raznolikost i umjerenost ključ su zdravlja.

Tijekom jeseni i zime poželjno je povećati unos namirnica bogatih vitaminom C jer taj važan vitamin pridonosi normalnom funkcioniranju imuniteta.

Stoga kako bi se organizam uspješno borio s infekcijama, u prehranu svakako uvrstite paprike, brokulu, citrusno voće poput mandarina, naranče i limuna te vrlo popularan zimski specijalitet – kiseli kupus.

Visok sadržaj vitamina C također imaju i cvjetača i prokulice. Adekvatan dnevni unos vitamina C može se postići unosom šest serviranja voća i povrća, a najbolje ih je rasporediti tijekom cijelog dana kako bi se sav vitamin iskoristio i spriječilo izlučivanje viška urina.

Preporučujemo