Oko trećina hrane na našem planetu odlazi u smeće – dio samo zato što ne izgleda lijepo. A to je dovoljno da se nahrane čak dvije milijarde ljudi...

otovo 800 milijuna ljudi diljem svijeta trpi glad. Usprkos tomu, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), na globalnoj razini upropastimo 1,3 milijarde tona hrane godišnje – dvostruko više nego što je potrebno da se gladni nahrane.

Kamo nestane sva ta hrana? Samo u Hrvatskoj više od 400.000 tona godišnje ili oko 90 kilograma po stanovniku, a na cijelom planetu približno trećina proizvedene hrane?

U zemljama u razvoju, nakon berbe velika količina uroda propadne zbog nedostatka skladišnog prostora, dobrih cesta i rashladnih uređaja.

Danak i u onečišćenju okoliša

U usporedbi s njima, razvijene zemlje više hrane upropaste u daljnjem dijelu opskrbnog lanca, kad trgovci naruče ili izlože previše, kad potrošači ignoriraju ostatke u stražnjem dijelu hladnjaka ili bace pokvarljivu robu prije nego što joj istekne rok trajanja.

Bacanje hrane uzima danak i u onečišćenju okoliša. Proizvodnja hrane koju nitko ne jede – bez obzira na to je li riječ o kobasicama ili kolačima – znači i bacanje vode, gnojiva, pesticida, sjemena, goriva i zemljišta koje je potrebno za uzgoj.

Globalno, godišnja proizvodnja nepojedene hrane ‘popije’ vode koliko je ima u godišnjem toku Volge, vodom najbogatije rijeke u Europi.

Jonathan Bloom, autor knjige ‘American Wasteland’, kaže da se na uzgoj 60 milijuna tona hrane – koliko trgovci i potrošači u SAD-u godišnje bace u smeće – potroši 70 puta više nafte od količine prolivene u Meksičkom zaljevu u havariji platforme Deepwater Horizon.

Te brojke čak ne uključuju gubitke na farmama, plovilima i u klaonicama.

Da otpadnu hranu promatramo kao državu, bila bi treći najveći proizvođač stakleničkih plinova u svijetu, nakon Kine i SAD-a.

Na planetu ograničenih resursa, koji do 2050. očekuje prirast od najmanje još dvije milijarde stanovnika, ovakva je razuzdanost opscena, tvrdi Tristram Stuart u knjizi ‘Waste: Uncovering the Global Food Scandal’. I drugi aktivisti godinama iznose slične argumente, no smanjenje otpada hrane sada je postalo hitno međunarodno pitanje.

Smanjite otpad za sobom!

Razvijene zemlje odgovorne su za većinu hrane koja ostane nepotrošena na policama trgovina, u restoranima te u kućnim hladnjacima. Evo nekoliko savjeta kako smanjiti otpad za sobom

  • Kupujte u trgovinama koje nude hranu nepravilnijeg oblika na popustu.
  • Kupujte jela na odjelu gotove hrane i salata u supermarketu, tako se iskorištavaju proizvodi koji izgledom nisu savršeni.
  • Kupujte smrznutu hranu, koja ima manje gubitke od polja do police u trgovini.
  • Kupujte često. Počnite s velikom kupovinom, a onda manjima dopunjujte što vam treba za samo nekoliko dana.
  • Kupujte svježu hranu od seljaka na lokalnim tržnicama.
  • U kantini ne uzimajte pladanj. Gosti koji koriste pladanj bace 32% više hrane od onih koji tanjure nose u rukama. Ostatke ponesite kući.
  • Dijelite priloge s nekim, tako da veličinu obroka zadržite pod kontrolom. Kažite konobaru da dodatke koje ne namjeravate jesti, primjerice kruh i maslac, ne donosi. Potaknite ugostitelje da doniraju ostatke.
  • Koristite FoodKeeper ili druge aplikacije koje podsjećaju na istek roka trajanja.
  • Koristite manje posuđe da biste kontrolirali veličinu porcija. Standardni tanjur danas je 36 posto veći nego prije 50 godina.
  • Odredite jednu večer u tjednu kad ćete jesti ostatke od prethodnih dana.
  • Dajte priliku ostacima nepojedene hrane. Zamrznite ili konzervirajte višak. Od oštećenog voća napravite smoothie.
  • Pokušajte ne bacati namirnice u čiji uzgoj odlazi puno vode, poput mesa.
  • Vratimo u škole predmet domaćinstvo da đaci nauče osnove kuhanja, čuvanja i konzerviranja hrane.
  • Raspitajte se postoji li akcija prikupljanja viškova hrane za potrebite ili organizirano prikupljanje organskih otpadaka.

Preporučujemo