Novija istraživanja otkrivaju da šećer ne ugrožava zdravlje i ne deblja onoliko koliko se dosad govorilo, no važno je kada ga konzumirate i u kojem obliku. Slijedite naš vodič...

Ako ju jedete u razumnoj količini, slatka hrana ne ugrožava zdravlje i ne deblja, tvrde najnovija istraživanja. Malo slatkog život čini ljepšim.

Kako biste ga pravilno konzumirali i tako izbjegli štetne posljedice za zdravlje (čak i ozbiljne), pridržavajte se ovih osnovnih pravila.

Najbolje ga je konzumirati ujutro

Bijeli šećer ima jednostavnu strukturu i brzo ulazi u krvotok. Hranu bogatu šećerom idealno je konzumirati ujutro, za doručak, jer daje organizmu energiju koja će ga probuditi.

Organizam posjeduje rezerve šećera u jetrima i mišićima, u obliku glikogena, međutim jednostavni šećeri imaju brži učinak i daju neposredan osjećaj euforije.

Međutim, budite oprezni jer malo šećera podiže raspoloženje, a prevelika količina izaziva tjeskobu.

Stručnjaci napominju da stabilno raspoloženje dosta ovisi o hormonskoj ravnoteži. Unošenjem prekomjerne količine šećera, gušterača mora lučiti puno inzulina, koji brzo spušta razinu šećera u krvi (hipoglikemija). Na taj način dolazi do dekompenzacije koja se manifestira simptomima, poput iznemoglosti, iscrpljenosti, tjeskobe…

Koja je prava mjera

Koliko je šećera, dakle, poželjno konzumirati? Jednostavni šećeri (bilo oni koji se upotrebljavaju za zaslađivanje, bilo oni koji se već nalaze u hrani) mogu se konzumirati u količini do najviše 15 posto od ukupnog dnevnog kalorijskog unosa.

To znači da žena kojoj dnevne potrebe iznose 1800 kalorija ne bi smjela prekoračiti iznos od 68 g šećera. Što se događa ako se prijeđe dopuštena granica? Ako ti šećeri nisu potrebni organizmu, na kraju se pretvaraju u masnoće.

Pravilna kombinacija

Vrlo je važna ne samo ukupna količina unesenog šećera nego i njegovo kombiniranje s drugim namirnicama. Primjerice, za doručak je idealno pojesti krišku voćnog kolača i jedan jogurt jer proteini iz mliječnih proizvoda usporavaju ulazak šećera u krv pa tako sporije podižu glikemijski indeks.

Iz istog razloga, ako za ručak kombinirate ribu ili meso s porcijom povrća i na kraju slatkim, možete biti mirni jer to neće štetiti vašem zdravlju, napominju stručnjaci.

Međutim, ako ste konzumirali tjesteninu, nemojte jesti slatkiše jer tjestenina spada u složene ugljikohidrate koje organizam pretvara u šećere i u tom je slučaju riječ o superslatkoj dozi koja će visoko podići razinu šećera u krvi.

Svaki drugi dan

Bilo bi lijepo da svaki obrok može završiti nekom slasticom, ali kao što znamo, prekomjerni šećer šteti našem zdravlju jer izaziva kardiovaskularne bolesti, pretilost, dijabetes…

Stoga je važno naći kompromis: svaki dan za doručak pojedite nešto slatko, ali ako slatko (primjerice, sladoled) želite uzeti i u drugom obroku, činite to svaki drugi, a ne svaki dan. Pri odabiru svakog obroka uvijek pazite na pravilnu kombinaciju namirnica.

Zdrave užine

‘Tako želim nešto slatko!’ Koliko ste puta, kada ste to promislili, otvorili kuhinjski ormarić i uzeli prvu slasticu na koju ste naišli? I u takvim je slučajevima potrebno promisliti i dobro odabrati.

Lukavo izabrati užinu znači zadovoljiti želju, ali da ne štetimo zdravlju. Dva-tri badema umočena u med ili kombinacija s dvije suhe šljive zadovoljit će potrebu za slatkim bez grižnje savjesti.

Dvije kockice čokolade s najmanje 70 posto kakaa imaju isti učinak kao i, primjerice, kava sa šlagom (kojemu prilikom pripreme niste dodali šećer).

Otkrijte koliko šećera sadrže neke namirnice

Osim što ga ima u tortama i kolačima, nalazi se i u onoj hrani za koju nikad ne bismo pomislili da ga sadrži. Zato je važno čitati deklaracije.

Svi dodaci čiji naziv završava na -oza (fruktoza, dekstroza, glukoza) ukazuju na prisutnost šećera. U 100 g majoneze ima 4,2 g, u 100 g hamburgera ima 5 g, a u 100 g pasiranih rajčica ima 2,38 g šećera.