Najčešće susrećemo dva tipa – divlju i kultiviranu šparogu, koji se razlikuju po boji, obliku i okusu...

Divlje i uzgojene šparoge

Kreće sezona špargla, beluša, mekostruka, kalenaca, vilinih metli! Sve su to nazivi za istu biljku, a definitivno najpoznatiji je šparoga (Asparagus officinalis).

Zašto baš šparoge? Zato što upravo sada, početkom proljeća, počinje kratko razdoblje kada ih možemo pronaći u prirodi primorskih krajeva, ubrati ih i uživati u veličanstvenim jelima. Zbog blaga okusa, teksture i zanimljiva nutritivnog sastava šparoge su nezaobilazan sastojak sezonske zdrave prehrane.

Najčešće susrećemo dva tipa – divlju i kultiviranu šparogu, koji se razlikuju po boji, obliku i okusu. Uz to, kultivirana raste puno više u visinu, ali okus joj nije toliko bogat kao kod divlje. U idealnim uvjetima izdanak može narasti do 20 cm u samo jednom danu. Sezona šparoga traje od veljače do lipnja, a najviše ih se može naći u travnju i početkom svibnja. Kao luk, češnjak i poriluk, spada u porodicu ljiljana.

Energetska i nutritivna vrijednost šparoga

Šparoga je vrlo uravnotežena namirnica. Najbolji je biljni izvor folne kiseline, koja sudjeluje u sintezi DNK i stvaranju eritrocita, što je posebno važno za žene u ranoj trudnoći i neposredno prije trudnoće, budući da smanjuje mogućnost deformacije fetusa. Sadržava i vitamin C, a šparoge tamnije boje i nešto betakarotena. Uspoređujući količinu važnih antioksidanasa – vitamina E, C i betakarotena – najbogatiji biljni izvori su upravo šparoge, a zatim kelj pupčar, citrusno voće, rajčica, cvjetača i zelena paprika.

Šparoga ima malu energetsku, ali veliku nutritivnu vrijednost. Energetska vrijednost 100 g iznosi samo 20 kcal, što je zanemariva količina kalorija. Kao i kod većine povrća, najveći dio čini voda (više od 90%). Šparoga sadržava još 1,7% bjelančevina, 2,6% ugljikohidrata i 0,7% masti. Bogata je kalijem, fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadržava i mikroelemente kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod. Ne sadržava kolesterol, a udio natrija veoma je nizak. Šparoge su jednako tako odličan izvor folata i vitamina C, dobar izvor tiamina i vitamina B6, osrednji izvor vlakana, vitamina A, bjelančevina, riboflavina, niacina i magnezija.

Protiv bubrežnih kamenaca i raka

Šparogu je proslavila ljekovitost. U staroj Kini jedna je vrsta šparoge bila veoma tražena kao lijek protiv suhog kašlja, čireva i oteklina. Smatralo se da ublažava bolove u nogama pa su je obilato koristili u pripremanju kupki. Stari Rimljani šparogu su hvalili kao diuretik, koji čak ima moć rastvaranja bubrežnih kamenaca. Ona je i afrodizijak, a odlična je i za dijabetičare te rekonvalescente. Od fitotvari sadržava glutation, antioksidans sa snažnim antikancerogenim djelovanjem, a njegova je uloga zaštita stanica od oksidacijskog oštećenja i prevencija oštećenja DNK.

Glutation sudjeluje u detoksikaciji organizma – veže se za liposolubilne toksine, teške metale, otapala i pesticide i metabolizira ih u vodotopive spojeve koji se mogu izlučiti mokraćom. Šparoga sadrži i rutin, tvar koja jača stijenke krvnih žila i štiti kapilare od oštećenja. Da je šparoga doista vrijedna biljka, potvrđuju proslave i festivali njoj u čast. Ako je još niste kušali, vrijeme je da se upustite u avanturu. Krenite u Istru i kušajte delicije od šparoga pripremljene rukama pravih znalaca.

Izvor: Sensaklub.hr

Preporučujemo