Dobra alternativa šećeru jest med, no budite oprezni s njegovom količinom jer zaslađuje 25 puta više od običnog šećera

Glavni umjetni zaslađivači koje nalazimo na tržištu jesu aspartam, acesulfam, saharin i sukraloza. Svjetska zdravstvena organizacija odredila jer dopuštene dnevne količine jer jer riječ o tvarima koje mogu imati negativan učinak.

Najčešći među njima jest narušena ravnoteža bakterijske flore i nadražena crijeva. Međutim, govori se i o ozbiljnim posljedicama.

Prema nekim studijama, aspartam se smatra kancerogenim. U iščekivanju daljnjih istraživanja najbolje je izbjegavati te proizvode ili svesti njihovu upotrebu na minimum, napominju stručnjaci.

Nalaze se u raznim namirnicama pa ih često konzumiramo a da to i ne znamo. Nalaze se u light napitcima, jogurtu bez šećera, u žvakaćim gumama, pa čak i u kalodontu.

U nastavku pročitajte koja je dopuštena dnevna količina najčešćih zaslađivača.

Maksimalne dopuštene dnevne doze:

  • aspartam – 40 mg
  • acesulfam – 9 mg
  • saharin – 5 mg
  • sukraloza – 15 mg

Prirodni zaslađivači

Javorov sirup 

Izlazi u obliku slatke tekućine iz kore starih stabala. Bogat je mineralima i antioksidansima te zaslađuje 25 puta više od običnog šećera. Ima 250 kcal/100 g.

Fruktoza

To je voćni šećer. Mnoge su studije dokazale da njegova prevelika konzumacija može izazvati porast triglicerida, što šteti pamćenja.

Zaslađuje 33 puta više od običnog šećera. Ima 400 kal/100 g.

Agavin sirup 

Dobiva se od fermentiranih i izmiksanih listova agave koji daju sok, od kojega se priprema sirup.

Sadrži 70 posto fruktoze, a zaslađuje 25 puta više od običnog šećera. Ima 304 kcal/100 g.

Med

Čisti med sadrži minerale, enzime, triptofan (koji poboljšava raspoloženje), acetilsalicilnu kiselinu (koja razrjeđuje krv) te sastojke koji imaju antibakterijski i dezinfekcijski učinak.

Zaslađuje 25 puta više od običnog šećer. Ima 304 kcal/100 g.

Melasa

Dobiva se od šećerne trske ili šećerne repe. Sadrži saharozu, fruktozu, glukozu, kalij i vlakna te je bogata i mineralima i vitaminima.

Zaslađuje 10 puta više od šećera. Ima 235 kcal/100 g.

Stevija

Ova biljka potječe iz Južne Amerike, a poznata je još od davnina kada su je neka indijanska plemena u Južnoj Americi redovito upotrebljavala kao zaslađivač.

U Europi se počela upotrebljavati tek prije nekoliko godina, a Japanci je koriste od 1970. Stevija sadrži željezo, mangan, kobalt, proteine i vitamine. Mogu je uzimati i dijabetičari. Ne uzrokuje karijes. Jedini je njezin nedostatak specifičan okus koji svi ne vole.

Zaslađuje 300 puta više od šećera, a kalorija gotovo da nema.

Preporučujemo