Znate li da je Hrvatska treća po unosu soli u Europi, odmah iza Mađarske i Turske? Previše solimo, a to nije dobro za zdravlje! Kako zavarati organizam – da nam ono što nam je donedavno bilo ‘bezukusno’, odjednom postane preslano?

Zapitajte se koliko ste samo puta krenuli posoliti jelo i prije negoli ste ga probali, unaprijed pretpostavljajući da vam neće biti dovoljno slano? Ljubav između okusnih pupoljaka i soli doista jest fascinantna. Ali soljenje nije ništa drugo osim stečene navike koju moramo iskorijeniti ako želimo sačuvati svoje zdravlje.

Zahvaljujući ljubavi (ili pak navici), u Hrvatskoj dnevni unos soli iznosi 11,2 grama, što je čak 6 grama više nego što preporuča Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)!

Tri bijele opasnosti

Prema HAH – u (Hrvatska agencija za hranu), muškarci unesu više soli od žena, a u ruralnim sredinama unosi se više soli nego u urbanim sredinama.

Sol, jedna od takozvane tri bijele opasnosti (brašno, šećer i – sol), jedna je od vodećih uzročnika debljine, hipertenzije i karcinoma. Ipak – život bez nje nije moguć. Ona je neophodna za normalno funkcioniranje organizma, ali da bi organizam funkcionirao – dovoljno je tek 500 miligrama soli.

Na soljenje nas uglavnom tjera želja za ‘poboljšavanjem’ okusa hrane, a ne fiziološka potreba organizma za solju. Trebali bismo stoga smanjiti dodatno soljenje hrane, jer je većina prehrambenih namirnica prirodno bogata solima. Čak i mineralna voda koju rado pijemo sadrži obilje soli, oko 900 miligrama.

‘Prije svega moram spomenuti kako je kuhinjska sol (NaCl), odnosno natrij (čiji je kuhinjska sol glavni prehrambeni izvor) mineralna tvar bez koje naš organizam ne može jer je nužan za njegovo normalno funkcioniranje – sudjeluje u regulaciji ukupne količine vode u organizmu, odnosno u regulaciji krvnog tlaka, ima ulogu u prijenosu živčanog impulsa i općenito u raznim transportnim mehanizmima’, kaže Jelena Tomić, magistra nutricionizma i suosnivačica Lunch.hr, tvrtke koja se specijalizirala za dostavu nutricionistički uravnoteženih obroka na radna mjesta.

Pojasnila je zbog čega toliko volimo slanu hranu?

‘Vjerujem da je razlog što volimo slanu hranu (osim urođene sklonosti – u slučaju kad je stanici hitno potreban natrij vjerojatno ćemo dobiti želju za slanim) taj što hrana ima bolji okus ako je slana. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska je treća zemlja u Europi po unosu soli (najmanje sole Ciprani).

Hrvati dnevno u prosjeku unesu oko 11,5 g soli, dok je preporuka do 5 g (1 čajna žličica, računamo li svu dodanu sol – koju dodaje proizvođač, kuhar ili mi sami). Zbog toga postoji strateški plan čiji je cilj smanjenje unosa soli na razini opće populacije u Hrvatskoj do 2019. po 4% godišnje, počevši s 2014. godine’, kaže Jelena Tomić.

Kako zavarati organizam – da nam ono što nam je donedavno bilo bezukusno, odjednom postane preslano?

Dva do tri tjedna ‘oporavka’

‘Bez soli ne možemo, to mora biti jasno. Između ostalog, sol je ujedno i važan izvor joda u hrvatskoj prehrani (jer je jodirana, a unos hrane koja je izvrstan izvor joda – kao što su školjke, rakovi i riba – je nažalost manjkav).

Ono što možemo napraviti jest vježbati da solimo hranu manje no što smo obično solili. Jedino tako ćemo istančati osjetila za slano, a time onda i preciznije osjećati slanost’, pojašnjava Jelena Tomić i naglašava kako odvikavanje od soli nije brzo i jednostavno, već dugotrajno i naporno.

Naime, tek nakon dva do tri tjedna bez dodatnog soljenja hrane okusni će pupoljci postati osjetljiviji na slano. Ali dva do tri tjedna je dugačak period za nekoga tko je cijeli život pred sobom imao soljenku pa će tako mnogi pokleknuti i vratiti se nezdravoj staroj navici.

Moramo jednostavno vježbati soljenje hrane dok jedemo, ali i dok kuhamo.

Savjeti za smanjenje soli tijekom kuhanja su sljedeći: dok kuhate, malo pomalo smanjujte količinu soli, neprestano kušajte hranu i koristite se začinima koji će vam pomoći da poboljšate okus hrane (češnjak, đumbir, kumin, muškatni oraščić, luk).

Nemojte zaboraviti niti na marinadu. Marinirajte prehrambene namirnice začinskim biljem poput primjerice peršina. Okus hrane bit će mnogo bolji.

Kad bismo u Hrvatskoj dnevni unos soli smanjili za samo 1,2 grama, broj osoba koje boluju od hipertenzije smanjio bi se za 150000 (što bi godišnje značilo 2500 manje srčanih udara). To bi se odrazilo i na ekonomski boljitak u zdravstvu, jer bi se manje novca trošilo na liječenje hipertenzije i infarkt srca.

‘Trebali bismo odgovorno soliti hranu, truditi se ne dosoljavati hranu i obratiti pažnju na nutritivne deklaracije na kupovnim proizvodima. Ukoliko je navedena količina natrija, jednostavnim množenjem sa 2,5 dobit ćemo količinu soli koju ta ista hrana sadrži. Ako je navedeno kako proizvod na 100 g sadrži 500 mg natrija, količina soli na 100 g je 1250 mg, što je 1,25 g odnosno ¼ od onoga što bismo najviše dnevno trebali unijeti.

Posebnu pažnju na nutritivne deklaracije treba obratiti kod proizvoda poput grickalica, krekera, keksa, čipseva, juha, gotovih umaka i sl., odnosno kod proizvoda čiji bi prehrambeni unos ionako trebao biti vrlo ograničen’, objašnjava naša sugovornica.

Preporučujemo