Sladak, blag, srednje ljut, ljut... Riječ je, dakako, o senfu, odnosno sjemenkama biljke gorušice iz kojih se proizvodi.

Blagi senf upotpunjuje okus majoneze i umaka od senfa, kaloričnija jača jela, kao što je svinjska pečenka, sa senfom su lakše probavljiva, a uz već i kod nas prisutnu bijelu bavarsku kobasicu za savršen doživljaj ne smije nedostajati slatkog senfa.

Aroma kao osnova

Zašto je senf tako aromatičan?

Zbog mnogo zrnaca, bilo blaže bijele ili ljute crne gorušice, koja se melju te miješaju s vodom, solju, šećerom, vinom ili octom, te mnogim drugim začinima da bi se na kraju dobila ona fina žuta pasta, koju su poznavali već i Kinezi prije 3.000 godina.

Poticajna aromatična ulja

Samonikla biljka gorušica stigla je tako izdaleka, preko Male Azije u Europu, i to do Sredozemlja, gdje se i danas najviše uzgaja.

Gorušicu, koju najčešće zovemo i senf, cijenili su i stari Rimljani, ali i prije njih su je kao lijek koristili starogrčki liječnici.

Spoznaje o toj biljci koje vrijede i dandanas valja iskoristiti: njezina jaka eterična ulja pospješuju tek i probavu te poboljšavaju prokrvljenost.

Preporučujemo