Iako je sol potrebna našem tijelu, tek rijetki pate od njezina nedostatka. Većina nas je zapravo ‘presoljena’

Možda će vas iznenaditi tvrdnja kako kuhinjsku sol gotovo da i ne trebamo u prehrani. Jer, potrebnu količinu natrija dobivamo kao prirodni sastojak hrane koju konzumiramo.

Sol zapravo koristimo samo radi poboljšanja okusa. No obično s time pretjeramo, što može dovesti do zdravstvenih problema.

Koliko je dovoljno?

Prema uputama Svjetske zdravstvene organizacije, preporučljiva dnevna doza soli je 5 grama. Prosječna potrošnja u srednjoj Europi se kreće oko 15 grama, a nerijetko i do 20 grama. I to ne samo kod odraslih nego i kod djece, koja prema posljednjim istraživanjima unose čak 80 posto više soli nego što bi trebala. Kako se još od najranijih mjeseci navikavaju na slani okus hrane, taj okus za njih poslije, kada odrastu, postaje prihvatljiv.

Zašto nam šteti sol?

Povišeni unos soli povećava krvni tlak, nepotrebno opterećuje rad bubrega i općenito vodi lošim prehrambenim navikama.

Sol povećava apetit i neizravno je povezana s pretilošću. Slana hrana, poput čipsa, fast fooda, suhomesnatih proizvoda i zrelog sira, prezačinjena je i sadrži brojne pojačivače okusa te nije u skladu sa zdravim načinom života.

Višak soli kod djece uzrokuje druge komplikacije: indirektno povećava gubitak kalcija iz organizma, zbog čega raste rizik od frakture kostiju te osteoporoze u zreloj dobi.

Skriveni rizici

Jeste li upravo pomislili da ova priča o pretjeranom unosu soli nema baš puno veze s vama? No budite oprezni i još jednom razmislite…. Ne unosite sol samo soljenjem hrane.

Najveći dio viška soli, naime, skriven je u prehrambenim proizvodima – suhomesnatim proizvodima, paštetama, konzervama, pecivu i delikatesama. Takvi proizvodi čine čak 75-80 posto dnevnog unosa soli.

To ne znači da ne smijete ništa dodatno soliti, nego da trebate pratiti koliki je sadržaj soli u prehrambenim namirnicama i piću.

Zašto je sol već dodana kupljenoj hrani?

Ponajprije radi okusa i da bi se on naglasio u jelima poput delikatesa, ali i zato što puno soli veže vodu u našem tijelu, čime se poboljšava kohezija sastojaka (primjerice, šunka, kobasice…).

Višak soli ima svojstvo ljepila te učvršćuje tijesto (kod peciva). U nitritnim smjesama (kobasice) sol pomaže da se održi boja mesa i sprečava rast bakterija. Stoga se nekada, dok nije bilo hladnjaka, svježe meso (primjerice, nakon kolinja) solilo kako bi se produžio njegov rok trajanja. Sol se koristi i u fermentaciji, primjerice kod kiseljenja kupusa.

Sve ovo ne znači da trebate prestati jesti sve navedene namirnice, nego da postanete svjesniji važnosti kontrole količine soli koju unosite u organizam.

Može i bez soli

Jedan gram preporučenog dnevnog unosa soli otpada na vlastite soli i dosoljavanje, a 4 g na sol iz prehrambenih proizvoda.

Kako se može smanjiti unos soli?

Kada stavite jelo na tanjur, nemojte više dodavati sol. Dio soli zamijenite začinskim biljem, začinima, češnjakom ili orašastim plodovima. Soljenje je ionako stvar navike!

Uključivanje svježeg voća i povrća u prehranu povećava količinu kalija, odnosno kalijeve soli, budući da ga ono obilato sadrži, te nepovoljno utječe na visoke količine natrijeve soli. Zato kod kuće kuhajte obroke sa svježim sastojcima i kontrolirajte unos soli.

Čitajte deklaracije, odnosno sastav namirnica, uključujući i količinu soli, te odabirite one koje ih imaju manje. Kupujte peciva koja nisu posuta solju ili sami pecite domaći kruh.

recept za domaću mješavinu soli

Sastojci:

  • 1 žličica sušenog bosiljka
  • 1 žličica sušenog origana
  • nasitno naribana i osušena korica limuna

priprema

  1. Sve sastojke izmiješajte i usitnite u mužaru. Ovom mješavinom možete začiniti ribu, meso, mahunarke i slično.

Preporučujemo