Neka vam u idejama za kvalitetan obrok pomogne Dunja Gulin koja je svoju prvu kuharicu posvetila prvoj temi u prehrani - doručku!

U posljednje se vrijeme neprestano naglašava važnost doručka za zdravo funkcioniranje organizma, što mnogima koji se bave zdravom prehranom nije novost – doručak je oduvijek bio najvažniji obrok u danu i prioritet svima onima koji žele poboljšati kvalitetu življenja.

Zbog toga sam 2008. godine odabrala upravo doručak kao temu svoje prve kuharice, ne bih li svratila pozornost na najvažniji obrok koji mnogi preskaču, zanemaruju ili odabiru pekarnice kao mjesto za odabir doručka, što me jako rastužuje. Ako ste imali namjeru provoditi novogodišnje odluke ovoga siječnja, jedna od njih svakako neka bude da kvalitetno doručkujete.

Zašto doručkovati?

Kako bi se nakon višesatnog mirovanja tijekom noći metabolizam probudio, a tijelo dobilo potrebnu energiju, nužno je u roku od dva sata nakon buđenja doručkovati. Ujutro stanice zahtijevaju pogon pa je doručak obavezan i najvažniji dnevni obrok, temelj koji određuje sve stanične funkcije tijekom dana.

Preskakanjem doručka organizam dovodimo u situaciju da radi „na prazno“, što može uzrokovati slabost, pad razine šećera u krvi i nervozu, a velika je vjerojatnost da ćete, nakon jutarnjeg gladovanja, za ručak pojesti više i imati pojačanu želju za slatkišima i grickalicama.

Stoga, želite li imati dobru koncentraciju i stabilnu energiju tijekom jutra, pripremiti tijelo na umne i tjelesne napore te održati idealnu tjelesnu težinu, doručak je obrok koji ne smijete preskočiti.

Što je dobro jesti za doručak, a što baš i nije?

Za doručak možemo kombinirati i složene ugljikohidrate i proteine i masti, a tijelo će ih najbolje probaviti i iskoristiti. Nije važno jedete li sve ili je vaša prehrana vegetarijanska, veganska ili neka treća – svi bismo, u skladu sa svojim načinom prehrane, trebali znati odabrati namirnice koje će nam ujutro nahraniti tijelo.

Naime, upravo u prvim satima nakon buđenja izlučuje se značajna količina enzima koji sudjeluju u metabolizmu proteina i masnoća, pa je iskoristivost i probavljivost namirnica koje ih sadrže dobra. Kvalitetan doručak sastoji se od složenih ugljikohidrata, kvalitetnih masnoća i kvalitetnih proteina.

Složeni ugljikohidrati

Budući da želimo izbjeći naglo podizanje i spuštanje razine šećera u krvi, što na duge staze iscrpljuje gušteraču, umjesto rafiniranih ugljikohidrata kao što su bijeli kruh, peciva, štrudle, slanci, krafne i ostale „divote“ iz pekarskih vitrina, zatim slatkog voća, meda, i namirnica sa šećerom, za jutarnji obrok odaberite kruh od kvalitetnog cjelovitog brašna, kaše od integralnih žitarica, povrće, bobičasto voće – sve namirnice koje se ne pretvaraju brzo u glukozu i zbog toga neće izazvati pretjerano izlučivanje inzulina.

Kvalitetne masnoće i proteini

Ako jedete namirnice životinjskog podrijetla poput jaja, najbolje ih je jesti ujutro, kao i maslac i fermentirane mliječne proizvode kao što su jogurt, kefir i sirevi. No pazite li na zdravlje, sve navedeno trebalo bi biti domaće i vrhunske kvalitete (domaća jaja, kefir napravljen kod kuće od domaćeg mlijeka i slično). Orašasti plodovi i sjemenke također su bogate masnoćama i dobro ih je jesti ujutro, pogotovo ako osjećate da ih u drugo doba dana teže probavljate i da vas nadimaju. Ujutro vam ne bi trebale stvarati smetnje.

U nekim azijskim zemljama juhe se redovito jedu za doručak, a u njih se dodaje i mala količina bjelančevina u obliku kuhanog mesa, ribe ili tofua, što se također uklapa u kvalitetan doručak. Na primjer, miso juha s integralnom tjesteninom, kockicama tofua i povrćem, posuta prženim sezamom okrepljujuć je i lagan doručak za one koji se ujutro ne bave zahtjevnijom fizičkom aktivnošću, a vegani su ili vegetarijanci.

Onima koji treniraju ujutro prije doručka jela s jajima i povrćem u kombinaciji s beskvasnim kruhom i maslinovim uljem brzo će regenerirati mišiće i povratiti snagu.

Najvažnije je ono što jedemo svakodnevno

Dakle, mogućnosti za kvalitetan doručak je bezbroj, samo je potrebno organizirati se i u skladu s jutarnjom aktivnošću prilagoditi količinu i vrstu namirnica.
Naravno, laganija jutarnja jela pri­klad­nija su za toplija razdoblja i dane kada vas ne očekuju veći napori, a energetski jači i obilniji jutarnji obroci prikladniji su u hladnijim godišnjim dobima i pri većim fizičkim naporima.

I zapamtite pravilo – najvažnije je ono što jedemo svakodnevno! Ako ste dobrog zdravlja, manje zdrav doručak jednom mjesečno neće bitno utjecati na ravnotežu organizma, ali svakodnevno posjećivanje pekarnice prije posla vjerojatno će vam dugoročno uzrokovati blaže ili ozbiljnije zdravstvene smetnje. I u ovom slučaju vrijedi izreka „Bolje spriječiti nego liječiti“!

Izvor: Sensaklub.hr

Preporučujemo