Još od pamtivijeka kruh je bio simbol okupljanja obitelji i dijeljenja, a baš u božićno vrijeme on je jedan od najljepših darova koji se dijele među prijateljima i rodbinom

Kada se i ovog Božića obitelj okupi oko svečanog blagdanskog stola, ne sumnjamo da će peciva i božićni kruh na njemu imati posebnu ulogu.

Još od pamtivijeka kruh je bio simbol okupljanja obitelji i dijeljenja, a o njegovoj važnosti tijekom povijesti svjedoče i brojni tradicijski običaji diljem svijeta.

Tako je najpoznatiji blagdanski kruh u svijetu Stollen – njemački tradicionalni kruh (po mnogima i kolač) koji sadrži sušeno ili kandirano voće, marcipan, orašaste plodove i začine, a prekriven je šećerom u prahu ili šećernom glazurom.

Poznat je još i pod imenom Christstollen, a jedan od najpoznatijih takvih kolača jest onaj proizveden u Dresdenu – obično je vlažan, težak, iznimno mirisan i pun sušenog voća.

Bogatstvo na božićnom stolu

I hrvatsko podneblje ima vrlo bogatu tradiciju pečenja božićnog kruha i peciva. Od dubrovačkog kraja i domova na čijim bi se trpezama u božićno vrijeme našao kruh ‘luk’ (nazvan tako zbog oblika) pa sve do Slavonije i Baranje i tradicionalnih kolača koji se i danas pripremaju prema receptima iz bakinih kuharica.

Vjerojatno niste znali da se jedan hrvatski kruh čak našao na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Božićni kruh koledo pripada narodnoj tradiciji sela Plemenšćine pokraj Klenovnika, a izrađuje se od mješavine kukuruznog brašna i cvajerice, krušnog brašna ili kukuruznog i raženog brašna uz dodatak domaćeg krušnog kvasa. Okrugla je oblika, većih ili manjih dimenzija, a ukrašava se jednim ili s četiri do pet oraha u ljusci.

Tijekom bogate hrvatske povijesti vezane uz božićne običaje oduvijek se najveća važnost pridavala upravo kruhu – božićnjaku, pa je svaka domaćica nastojala pokazati svoje najbolje umijeće.

Kvasac – tajna vrsnog kruha

U današnje vrijeme čak i najtradicionalnija peciva dobivaju suvremenu aromu – s malo klinčića, cimeta, anisa i drugih zimskih začina u trenutku se pretvaraju u slatke, mirisne i sočne delicije.

Koliko je kruh važan dio božićnih običaja, govori i podatak da je on u mnogim zemljama najčešći tradicionalni dar za prijatelje i rodbinu.

Odlučite li se za ovogodišnje blagdane pripremiti neki od možda i tradicionalnih vrsta hrvatskog kruha ili peciva, uzmite u obzir to da je za njihovu uspješnost ključan faktor – dizano tijesto.

Slatki kruh

  • 500 g glatkog brašna
  • 1 kockica svježeg kvasca za kolače
  • 2 dl mlijeka
  • 70 g maslaca
  • 2 žumanca
  • 70 g šećera
  • malo soli
  • ribana limunova korica, po želji
  • maslac za mazanje lima
  • žumance za mazanje tijesta

priprema

  1. Svježi kvasac izmiješajte s malo mlakog mlijeka. U ovalnu zdjelu za miješanje stavite brašno. Na sredini brašna napravite udubljenje pa u njega ulijte otopljeni maslac i preostalo mlako mlijeko, šećer, sol, žumanca i naribanu limunovu koricu.
  2. Dodajte razmućeni kvasac pa umijesite glatko, mekano tijesto. Mijesite ga dok se ne počne odvajati od posude, zatim ga pokrijte i ostavite na toplome da se diže.
  3. Od dignutog tijesta oblikujte okruglu pogaču, štrucu ili pletenicu. Možete oblikovati jedan ili dva komada, ovisno o željenoj veličini.
  4. Položite ih na namašćeni lim i ostavite još na toplome dok im se ne udvostruči obujam. Prije pečenja slatki kruh premažite razmućenim žumancem pa ga pecite u pećnici 40 minuta na 190 stupnjeva.

Preporučujemo