Pisanice su se prije bojile na prirodan način, a ta je tradicija i danas živa. Najčešće se jaja boje ljuskom crvenog luka, a rjeđe ciklom ili crvenim radičem.

Običaji slavljenja

U Laponiji se uz pjesmu i ples djeca igraju u snijegu, prave se snjegovići te se slavi Isusovo uskrsnuće i buđenje prirode.

U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu stavljaju se brašno, sol, kvasac i pisanice na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh.

Od 1833. u Iztapalapi, u južnom dijelu Meksiko Cityja, glavnom gradu Meksika, svakog se Uskrsa odigrava jedna od najvećih svjetskih manifestacija – predstava ‘Pasija’.

U uskrsnom tjednu cijela se lokalna zajednica pretvara u glumačku družinu na velikoj pozornici. U Španjolskoj plutaju splavi s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću.

Običaj je i za Uskrs da Isusek donosi male darove poput slatkiša, čemu se najviše raduju najmlađi. Nezaobilazan motiv i dar je i zeko koji se smatra simbolom proljeća.

Pisanice su se prije bojile na prirodan način, a ta je tradicija i danas živa. Najčešće se jaja boje ljuskom crvenog luka, a rjeđe ciklom ili crvenim radičem.

Simbolika jaja

Jaje unutar ljuske sadrži novi život, koji se rađa probijanjem ljuske. Kao takvo, ono je simbol novoga života te Isusova uskrsnuća.

Crvena boja pisanica simbolizira Isusovu krv, čijim je prolijevanjem dao žrtvu za otkupljenje ljudskoga roda.

Kod pravoslavaca, pisanica je spomen na Isusovo uskrsnuće. Njena ljuska simbolizira zapečaćeni grob, u kojem je bilo Isusovo tijelo. Probijanje ljuske je simbol Isusova uskrsnuća.

Hrvatska tradicija

Blagoslov jela hrvatska je crkvena i pučka tradicija.

Na Veliku subotu ili ranojutarnju uskrsnu misu u crkvu se u košarama nose jaja, kruh, pecivo, šunka, luk, hren – na uskrsni blagoslov.

U pojedinim hrvatskim krajevima na Veliku subotu (negdje i na Cvjetnicu) njeguje se običaj umivanja vodom u kojoj je svježe ubrano cvijeće i bilje.

U pojedinim dijelovima Zagorja, sjeverozapadnoj Podravini i južnom Međimurju, nakon probdjevene noći, u zoru se pali uskrsni krijes, tzv. vuzmenka od borovine ili se gradi piramida od cjepanica.

Tradicionalni uskrsni cvijet je ljiljan. Kao simbol bezgrešnosti, taj se cvijet prikazuje i u rukama anđela Gabrijela koji navješćuje Mariji da će roditi Isusa.

Uskrsni stol može se ukrasiti i poljskim cvijećem

Preporučujemo