Sezonska je hrana riznica mnoštva nutrijenata, vitamina, mineralnih tvari i antioksidansa. Stoga je prehrana koja prati prirodni tijek dozrijevanja hrane biljnog podrijetla najbolji izbor za zdravlje i vitalnost organizma

U današnje vrijeme, kada u supermarketima tijekom cijele godine možemo kupiti raznovrsno svježe voće i povrće, mnogi i ne razmišljaju o sezonskom karakteru pojedinih biljnih vrsta.

Naime, crvenilo i miris jagoda prije su ukazivali na proljetno-ljetno razdoblje i sunčane dane, a danas nije iznimka vidjeti u trgovinama jagode(koje su najčešće prešle dalek put) puno prije nego što nam ih je priroda namijenila.

Samo kupci koji više paze na cijene proizvoda i koji prilikom kupnje uzimaju u obzir i izgled hrane, ali i ostala senzorska svojstva, mogu osjetiti izostanak karakterističnog mirisa i punoće okusa.

Bake i mame savjetuju nam da ne kupujemo hranu izvan sezone, ali unatoč visokim cijenama i puno skromnijim senzorskim i nutritivnim karakteristikama mnogi od nas vole barem probati, primjerice, jagode koje dođu na tržište prije nego što je počela njihova prava sezona.

Sezonska je hrana riznica mnoštva nutrijenata, vitamina, mineralnih tvari i antioksidansa. Stoga je prehrana koja prati prirodni tijek dozrijevanja hrane biljnog podrijetla najbolji izbor za zdravlje i vitalnost organizma.

Povrće i voće na vrhuncu zrelosti

Upravo zato što se priroda pobrinula za to da naš organizam iz sezonskih namirnica dobije energiju potrebnu za svladavanje svakodnevnih zadaća prednost uvijek treba dati onim vrstama voća i povrća koje su u tom razdoblju na vrhuncu zrelosti i spremne za konzumaciju.

Svaki zreli plod ima određene senzorske karakteristike koje treba uzeti u obzir prilikom odabira. Istraživanja ukazuju na to da je voće i povrće nutritivno bogatije tijekom sezone, a konzumacija sezonske hrane pridonosi i raznovrsnosti, što je uz umjerenost i ravnotežu jedan od osnovnih principa pravilne prehrane. Svako godišnje doba, u skladu s vremenskim uvjetima, donosi određenu vrstu i količinu voća i povrća.

U proljeće birajte mekano lisnato povrće, poput blitve, špinata i zelene salate, jer kako se priroda budi, tako bi se i tanjur trebao sve više zelenjeti.

Ljeto je idealno vrijeme za laganu i osvježavajuću hranu, a na tanjuru bi se tada trebale naći jagode, jabuke, kruške, šljive, brokula i cvjetača.

Jesen i zima su razdoblja tijekom kojih treba konzumirati mrkvu, krumpir, crveni luk i češnjak u kombinaciji sa začinima, poput đumbira, papra i sjemenki gorušice, koji će zagrijati organizam tijekom hladnijih dana.

Razdoblje koje je pred nama donosi mnoštvo raznovrsnog svježeg sezonskog voća i povrća. Tako nas očekuje obilje bobičastog voća, marelica, bresaka, krušaka, rajčica, krastavaca, paprika, tikvica, patlidžana i mnogih drugih biljnih vrsta.

Naš će nam organizam biti zahvalan ako konzumacijom navedenih namirnica napunimo zalihe vitamina, mineralnih tvari i različitih biološki aktivnih komponenti koje blagotvorno utječu na zdravlje

1 Bobičasto voće svoju crvenu i plavu boju duguje visokom udjelu antocijana, prirodnih biljnih pigmenata koji pridonose i njegovim antioksidacijskim svojstvima.
Osim što obiluje fenolnim spojevima, bobičasto voće je i dobar izvor vitamina C, što omogućuje sinergističko djelovanje svih navedenih antioksidativnih komponenti, a rezultira povoljnim utjecajem na zdravlje.

2 Marelice i breskve bogate su biljnim pigmentima karotenoidima koji su prekursor za sintezu vitamina A u organizmu i koji su osim za boju zaslužni i za antioksidacijska svojstva.
Također su bogate vlaknima, koja reguliraju probavu, i kalijem, koji je nužan za zdravlje srca.

3 Kruške su na glasu kao hipoalergene, zbog čega se najčešće preporučuju kao siguran početak prilikom uvođenja prvog voća u prehranu dojenčadi. Zahvaljujući visokom sadržaju vlakana podržavaju zdravu probavu, a bogatstvo fenolnih spojeva i vitamina C oplemenjuje ih i antioksidacijskim svojstvima.

Kruške treba jesti i zato što obiluju korisnim fitosterolima koji smanjuju apsorpciju kolesterola, što ima osobito povoljan učinak kod osoba koje imaju povišenu razinu kolesterola u krvi.

4 Rajčice su bogate likopenom koji je zaslužan za njihovu crvenu boju, a brojna istraživanja ukazuju na njegov pozitivan utjecaj na zdravlje srca. Likopen usto pomaže u prevenciji raka.

Svježa je rajčica ponajprije izvor vitamina C, kalija i vlakana, dok likopen iz rajčice organizam može iskoristiti konzumacijom termički obrađene i usitnjene rajčice uz dodatak ulja koje povećava iskoristivost.

To znači da se preporučuje skuhati umak od svježih rajčica s maslinovim uljem kako biste na taj način omogućili organizmu da iskoristi dobrobiti tog vrijednog biljnog pigmenta.

5 Krastavci se, osim u prehrani, često koriste i u kozmetici, zbog povoljnog utjecaja na zdravlje kože.

Sadrže čak 97 posto vode, što ih čini dobrim sredstvom hidracije, a zbog sadržaja određenih fitonutrijenata, mineralnih tvari i vitamina C, djeluju blagotvorno na organizam iznutra, ali pomažu i lokalnom primjenom izvana u slučaju oticanja, opeklina i dermatitisa.

6 Paprike se u prirodi pojavljuju u više boja, a bogat su izvor vitamina C i beta-karotena, čime pridonose zdravlju očiju.

Nutrijenti koje sadrži također pridonose zdravlju srca i krvožilnog sustava, osobito vitamini B6 i B9, koji snižavaju povišenu razinu homocisteina u krvi koja inače može dovesti do oštećenja krvnih žila.

7 Tikvice su nutritivno visokovrijedno povrće koje zbog sadržaja kalcija, magnezija, fosfora, mangana i bakra djeluju blagotvorno na zdravlje kostiju.

Bogate su i vitaminima C i A, koji imaju snažna antioksidacijska svojstva, čime pridonose očuvanju zdravlja.

8 Patlidžanima tamnu boju kore i osebujan okus osiguravaju antocijani, a cijeli niz nutrijenata koje sadrže, poput vitamina B-skupine, kalija i magnezija, povoljno utječe na zdravlje srca i središnjeg živčanog sustava te pridonosi optimalnom antioksidacijskom statusu organizma.

Prilikom kupnje uvijek je dobro izabrati lagane patlidžane koji sadrže manje sjemenki jer one određuju njegovu gorčinu.